Savjeti

Napravićemo pregled nekih od najčešćih oštećenja na gumama i njihovih uzroka, kao i prijedloga da iste izbjegnete.

Samo ovlašćeni servisi od strane proizvođača guma mogu pravilno utvrditi uzrok oštećenja na gumi.

Četiri gume na vozilu su njegov jedini kontakt sa putem. Mnogi vozači to zaboravljaju i na uštrb svoje sigurnosti zanemaruju činjenicu da treba da posvete neophodnu pažnju održavanju guma.

Nepravilna upotreba može da dovede do preranog habanja gume ili čak otkazivanja gume. Dok je pređena kilometraža pretežno ekonomski problem, oštećenje guma može biti vrlo opasno i dovesti do povrijeđivanja lica  ili oštećenja svojine.

Statistički gledano, otkazivanje guma se rijetko dešava. Prosječni vozač se srijeće sa ozbiljnim problemima s gumama jednom u deset godina ili poslije pređenih 150.000 km. Ovo svjedoči o visokom tehničkom standardu koji je u međuvremenu postignut u industriji guma (kvalitet izrade) i u  prodaji guma (kvalitet usluge).

Prema nezavisnim istraživanjima , međutim, na pr. u Njemačkoj, pucanje gume je, grubo uzev, uzrok jedne od dvadeset nezgoda na putu. U najmanje devedeset procenata ovih nezgoda, vozač je lično odgovoran za loše stanje ili oštećenje guma!

Može zvučati kao da prodavci guma žele da čuju ono što im najviše odgovara, ali habanje (trošenje) guma je fizička činjenica.

Kada se vozilo kreće, gazeći sloj svake gume na vozilu stalno tare površinu puta. Ovo je očigledno iz činjenice da se dubina šare gazećeg sloja ili debljina gazećeg sloja, stalno smanjuje. Činjenica da se guma haba - obično sporo i ravnomjerno je neizbježna i čak neophodna.

To je zbog toga što zakoni fizike nalažu da mora doći do klizanja ako sila mora da se prenese na put, bez obzira da li je sila kružna - kao što je slučaj kod ubrzanja ili kočenja ili bočna - kao što je to slučaj kod skretanja. Klizanje označava relativno kretanje između puta i gume koje nastaje kada se sila prenosi. Klizanje znači da je brzina vozila veća ili manja od brzine okretanja točkova. Drugim riječima, rastojanje koje vozilo pokriva je duže ili kraće od obrtne površine gume.

Stepen habanja, a samim tim i performanse u smislu kilometraže putničkog vozila zavisi, između ostalog i od stepena klizanja. Iako je klizanje kao takvo nužna pojava u vožnji, stepen klizanja u velikoj mjeri zavisi od toga kako vozač vozi. Povećano habanje gazećeg sloja (šare) povezano je sa udjelom klizanja. Dva puta veće klizanje prouzrokuje četiri puta veće habanje i shodno tome četvrtinu kilometražnih sposobnosti gume.

U slučaju laganog, kratkog ubrzanja na suvoj površini puta, postiže se klizanje od 2%. Visoke vrijednosti poput 20% su moguće kada se kola voze do granica svojih mogućnosti. Habanje varira do faktora 10 zavisno od toga da li vozač vozi normalno ili promjenljivo.

U zavisnosti od načina vožnje - ekonomične ili velikih performansi - gume koje se porede mogu da pređu bilo gdje između 5 - 40.000,00 km.

Ravnomjerna i lagana vožnja ima odlučujuću ulogu u postepenom i ravnomjernom habanju gume.

Uslovi upotrebe (opterećenje, brzina, gdje se vozi, pritisak u gumi) i posebne karakteristike svakog vozila takođe utiču na habanje guma i shodno tome, na kilometražnu sposobnost putničkog vozila, odnosno njegovih pneumatika.

Svaka vrsta nejednakog trošenja skraćuje potencijalne kilometražne performanse gume. Uzroci takvog preranog habanja gume su mogu biti različiti. 

JEDNOSTRANO HABANJE

Ukoliko gume nijesu u ravni, onda se ne kreću paralelno, pa se jedan dio šare gazećeg sloja pretjerano troši, tako da dovede do jednostranog habanja. Ovakvo nepravilno trošenje se obično prepoznaje po činjenici da rebra na bokovima pokazuju znakove perutanja.

Brza vožnja po putevima sa puno krivina vodi ka povećanjom habanju, naročito na spoljnoj strani gume (na strani koja je dalja od vozila).

Uvučenost ka prednjoj ili zadnjoj osovini, što je takođe sredstvo kojim neki proizvođači vozila poboljšavaju upravljanje vozilom, takođe može da prouzrokuje jednostrano habanje. Visoke vrijednosti uvučenosti mogu ovo da pogoršaju i da doprinesu dijagonalnom tačkastom habanju (vidjeti sliku "Dijagonalno tačkasto habanje")

Povećano iskrivljenje točkova je ipak najčešći uzrok jednostranog habanja. Ova iskrivljenja se povećavaju s vremenom i plaćaju cijenu loših navika u vožnji, kao što je penjanje na ivičnjak.

Ukoliko točkovi vozila nijesu poravnati, točkove treba optički poravnati i ispraviti odstupanje.

Spuštanje vozila i postavljanje lakih točkova (alu felgi) takođe može negativno uticati na poravnanje točkova, a posebno ukoliko se ne poštuju fabričke preporuke po pitanju standardnih dimenzija felgi i guma. Promijenjeni krajevi spona takođe povećavaju sklonost točkova ka krivljenju u odnosu na zadate parametre tokom vožnje.

Ovo može proći neprimijećeno, jer su sve vrijednosti poravnanja točkova u granicama tolerancije kada se statistički mjere. Rezultat je neravnomjerno habanje.

Proizvođačevi parametri poravnanja važe za vozila u trenutku isporuke i ne moraju obavezno da važe za modifikovana vozila.

HABANJE U SREDINI GAZEĆEG SLOJA

Ova vrsta habanja se često srijeće na pogonskoj osovini vozila sa jakim motorom. Pri velikim brzinama i naglim startnim ubrzanjima, kao i posljedicama centrifugalne sile kojoj je guma izložena, najveći pritisak trpi središnji dio šare gazećeg sloja. Kao rezultat ovoga, vučna sila se prenosi na put više preko središnjeg dijela gazećeg sloja gume. Izlizana šara po sredini gume je odraz ovoga.
 
Habanje u središnjem dijelu gazećeg sloja može biti naročito izraženo kod niskoprofilnih guma.
 
Takođe, uzrok ovakvog habanja može biti i previsok pritisak u gumama.
 
 
DIJAGONALNO TAČKASTO HABANJE

Dijagonalno tačkasto habanje se stvara pod uglom od 45 stepeni u odnosu na ravan površine gume. Obično se na površini gume javlja samo na samo jednom iako može da se javi na više mjesta.
 
90% vozila na kojima se ovo dešava imaju pogon na prednjim točkovima.
 
Tačkasto habanje se takođe javlja i na nepokretnim točkovima, naročito na zadnjem lijevom. Neki modeli vozila su naročito podložni ovoj vrsti habanja, dok se na drugima ono upošte ne javlja. Efekat se pogoršava visokim vrijednostima uvučenosti točkova, te je neophodno da bi se ovo izbjeglo da trap bude pravilno centriran. Ovo se dešava jer se uvučena guma kreće pod uglom klizanja iako se vozilo kreće pravo. Posljedica je dijagonalno uvijanje u zoni kontakta gume sa putem. Vrijednosti uvučenosti točkova koje se kreću u nižim granicama tolerancije proizvođača su najbolje, kako bi se ovakvo habanje izbjeglo.
 
Nedovoljan pritisak u gumama doprinosi stvaranju ovog oštećenja.

 
Da bi se izbjeglo ovakvo habanje vrijednosti uvučenosti točkova moraju biti na nižem kraju raspona tolerancije koje je proizvođač vozila odredio. Gume bi trebalo da budu pravilno naduvane prema preporuci proizvođača vozila. Čim se pojave znaci tačkastog habanja, točkove na kojima se to dešava trebalo bi prebaciti na pogonsku osovinu.
 
HABANJE PETA - PRSTI

Glavni uzrok iritirajućeg zvuka koji proizvodi guma u kontaktu sa putem je habanje “peta-prsti”. Ovo je vidljiv znak da nekoliko suprotnih sila djeluju na gazeći sloj gume. Da bismo ovo objasnili, najbolje je da prvo nešto kažemo o dizajnu gazećeg sloja gume.

Rebra i udubljenja na gazećem sloju – koja proizvode karakterističan zvuk – apsolutno su neophodna da bi se osigurala bezbjednost na vlažnim i poplavljenim putevima. Naročito u slučaju niskih profila guma, neophodna su  veća udubljenja na gazećem sloju da bi se voda primila i usmjerila, dok je hidrodinamična šara potrebna da se voda izbaci.

Posljedica ovoga su razdvojeni blokovi na krajevima. Zbog načina na koji se guma okreće na putu, blokovi mogu da budu podložni habanju peta- prsti pod određenim uslovima funkcionisanja.

Kada se guma okreće, pojedinačni blokovi na gazećem sloju se savijaju. Pri ulasku u polje kontakta sa putem blokovi su potisnuti. Pri izlasku iz polja kontakta, blokovi se taru o površinu puta i vraćaju se u prvobitan oblik, što dovodi do veće abrazije tamo gdje se  blokovi/ rebra presijecaju. Ovakav način habanja će se prije pojaviti na nepogonskim točkovima.

Ukoliko se guma kreće u skladu sa propisanim uslovima korišćenja, razlika između prednjeg i zadnjeg kraja bloka ne prelazi 0,8 mm, što predstavlja nivo na kojem ne bi trebalo da dođe do bilo kakvog vidnog pogoršanja performansi gume.

Vidljivije habanje peta- prsti ukazuje na posebne uslove korišćenja guma (nedovoljno napumpane gume, prevelika uvučenost točkova itd)

Kako bi se popravili tragovi habanja i da bi se smanjio karakterističan zvuk, točkove treba zarotirati osovinski. Ovim se ravnomjernije raspoređuje habanje, tako da zvuk koji guma proizvodi ponovo dostiže zadovoljavajući nivo poslije određene pređene kilometraže. Kao mjera predostrožnosti preporučuje se osovinsko rotiranje točkova/guma na svakih 10.000 km maksimalno.
 
 
RAVNI TRAGOVI KOČENJA

Ravni tragovi kočenja su posljedica punog kočenja sa blokiranim točkovima, obično se dešava kod vozila bez ABS sistema
medjutim i kod vozila sa ABS sistemom se dešava da se točak trenutno zaključa i da napravi manje ravne površine na gumi.
Guma usljed zaključavanja kočnica kliza po putu usljed čega naglo raste temperatura gazećeg sloja i opada otpornost materijala na habanje, bez obzira na kvalitet proizvoda i stepen otpornosti na habanje ne postoji nijedna komponenta tkanja koja može da obezbijedi potpunu zaštitu od ravnih tragova kočenja koji koji nastaju pri jakom kočenju.
 
Jačina habanja zavisi u osnovi od brzine kojom se auto kreće, od stanja površine puta i od opterećenja točkova. Sljedeći primjeri mogu ovo da objasne:
 
Ukoliko se vozilo sa zaključanim prednjim točkovima potpuno zaustavi na suvom putu, traka kontakta veličine razglednice na gumi će pokazati otprilike sljedeće vrijednosti abrazije gume:
 
do 2mm    pri 57km/h (35mph) ili kočiono rastojanje od 23.8m
do 3mm    pri 75km/h (47mph) ili kočiono rastojanje od 41.8m
do 4.8mm pri 92km/h (57mph) ili kočiono rastojanje od 71.6m
 
Ekstremno habanje ove vrste je odgovorno za izvjesno vibriranje vozila, ovaj problem se ne može riješiti balansiranjem točkova. Guma se ne može više koristiti za vožnju i mora se zamijeniti.
 
POGREŠAN PRITISAK U GUMI
 
Pogrešan pritisak u gumi - čest uzrok oštećenja na gumama a samim tim i čest uzročnik saobraćajnih nezgoda. Nedovoljan pritisak - nedovoljna nosivost i otpornost na oštećenja, veće habanje spoljih strana gazećeg sloja, previsok priitisak će rezultirati većim trošenjem srednjeg dijela gazećeg sloja.
Opširnije o pritisku u gumama na